U zagrebačkoj prvostolnici danas je smješteno četrnaest oltara, "od čega je dvanaest vidljivo u glavnoj i pokrajnjim lađama katedrale. Jedan oltar smješten je u sakristiji katedrale, a jedan se nalazi u kapeli bl. Augustina Kažotića smještenoj u prizemlju sjevernog tornja". Nakon oltara u svetištu i južnom brodu, donosimo oltare smještene u sjevernom brodu u kojem se nalazi više oltara.
Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo često je umjetnički motiv, posebno istaknut na trifornom prozoru zagrebačke katedrale.Prozori kroz povijest nisu služili samo za svjetlost, već su oblikovani simbolikom, od ranokršćanske sjajnosti do gotičke transcendentalnosti, osobito kroz umjetnost slikanja sa staklom.
Među najstarije relikvijare spada srebrena škrinjica s mumijom Betlehemskog djeteta (M 166), jednog od Nevine dječice iz vremena Isusova rođenja, koji su prolili nevinu krv u vrijeme častohlepnog kralja Heroda.
Božji grob Zagrebačke katedrale, vrhunsko remek-djelo hrvatske crkvene i kulturne baštine, kontinuirano se koristi u liturgijske svrhe od 13. travnja 1659. godine, kada je u Velikom tjednu prvi puta postavljen u katedrali. Dao ga je izraditi zagrebački biskup Petar Petretić u tehnici reljefnoga zlatoveza na svili.
Nadgrobna ploča biskupa Baratina, fragmentarno sačuvana, isklesana je od crvenoga mramora te prikazuje portret pokojnika s biskupskom mitrom pored kojega je položen biskupski štap. Ploča je 1703., kada se u svetohraništu katedrale polagao novi mramorni pod, maknuta iz katedrale i razbijena, te vjerojatno korištena kao podloga novome podu.
Prije 140 godina, 1882. godine ovaj pil postavljen i uklopljen u fontanu ispred zagrebačke katedrale. Ovaj pil krase kipovi četiri anđela koji simboliziraju četiri kreposti: vjeru, nadu, čistoću i poniznost.
Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Prvostolnica je Zagrebačke nadbiskupije i metropolije te simbol Grada Zagreba.